Ukusi koji se pamte
Tradicionalna jela Istočne Hercegovine
Od mediteranskog Trebinja do planinskog Kalinovika.
Tradicionalna jela i priče koje se prenose s koljena na koljeno.
Neke od najlepših ukusa probaćete baš ovde.
Upoznajte tradicionalna jela Istočne Hercegovine.
Od sira iz mijeha i kajmaka do cicvare, japraka i domaćeg meda.
01 | Mliječni proizvodi
Sir i kajmak
Čisti planine, pašnjaka i tradicije u svakom zalogaju.
Sir iz mijeha
Sir iz mijeha je najpoznatiji hercegovački proizvod. Dokazi o njegovoj proizvodnji u Hercegovini datiraju iz 14. vijeka.
Sir iz mijeha je najpoznatiji hercegovački proizvod. Dokazi o njegovoj proizvodnji u Hercegovini datiraju iz 14. vijeka. Karakterističan je po zrenju u zadimljenoj ovčijoj mješini. Pravljenje mješine je zanat koji se u Hercegovini prenosi s koljena na koljeno i zahtijeva posebno umijeće i vještinu. Sir se može praviti od ovčijeg i kravljeg mlijeka ili od njihove mješavine. Karakteriše ga jak, specifičan, miris koji potiče od zrenja u zadimljenoj mješini i trava hercegovačkih pašnjaka. Sir iz mijeka može biti punomasni koji se pravi od svježeg, nekuhanog, mlijeka i nemasni koji u Hercegovini zovu „torotan“ i koji se pravi od prokuhanog mlijeka od koga je prethodno napravljen kajmak. Hercegovačka trpeza je nezamisliva bez sira iz mijeha. Najčešće se servira kao meza uz pršut i vino, uz jela kao što su uštipci, pečeni krompir – pole, uz puru, a posebno je ukusan sa toplim pečenim hljebom. Sir iz mijeha je glavni poklon koji Hercegovci nose kao poklon kad odlaze nekome u goste. Za jednog Hercegovca nezamisliv je samo jedan dan bez sira iz mijeha na trpezi.
Kajmak
Kajmak je u Hercegovini proizvod koji se svakodnevno nalazi na trpezi. Pravi se od prokuhanog ovčijeg ili kravljeg mlijeka, ili od njihove mješavine.
Kajmak je u Hercegovini proizvod koji se svakodnevno nalazi na trpezi. Pravi se od prokuhanog ovčijeg ili kravljeg mlijeka, ili od njihove mješavine. Prokuhano mlijeko se razljeva u drvene posude – „škipe“ na kojima se „kajmači“ jedan do dva dana. Masnoća koja se izdvoji na vrhu je kajmak koji se može odmah servirati kao mladi kajmak, ili dalje zrije u drvenoj „kaci“ gdje nastaje zreli kajmak. Posebna delicija u Hercegovini je kad kajmak koji je odstajao u drvenoj kaci dozrijeva u zadimljenoj ovčijoj mješini jedan do dva mjeseca. Mladi kajmak je najukusniji kad se jede sa hercegovačkim medom, a neizostavan je sastojak i nekih od najpoznatijih hercegovačkih jela kao što je cicvara. Zreli kajmak iz kace ili iz mijeha najčešće se servira uz mezu, uz pečeni krompir „pole“, uz tople hljeb ili pogaču ili uz puru. Kajmak iz mijeha je posebno karakterističan za opštinu Gacko koga prave vrijedne gatačke domaćice koji je zaštićen oznakog geografskog porijekla. Bez sira i kajmaka na trpezi ne može se provesti ni jedan dan u Hercegovini.
02 | Mesni specijaliteti
Ukusi Hercegovačkog gostoprimstva
Mesni proizvodi i prerađevine od mesa koji pričaju priče o ljudima, planini i zajedničkom životu.
Hercegovački pršut
Pršut je sastavni dio meze koji se u Hercegovini iznosi pred svakog gosta ili putnika namjernika. Hercegovački pršut se pravi od svinja koje su hranjene domaćom hranom…
Pršut je sastavni dio meze koji se u Hercegovini iznosi pred svakog gosta ili putnika namjernika. Hercegovački pršut se pravi od svinja koje su hranjene domaćom hranom, a zatim dimljen u seoskim sušnicama na dimu i svježem hercegovačkom vazduhu. Spoj zdrave ishrane svinja i sušenja na dimu i hercegovačkom vazduhu daje karakterističan ukus hercegovačkog pršuta. Pršut se nosi i za poklon za specijalne prilike ili kao znak zahvalnosti „naročito“ zaslužnim pojedincima kao što je doktor koji nekome spasi život. Pršut se najbolje kombinuje s vinom, najbolje nekim hercegovačkim.
Ovčija stelja
Ovčija stelja je posebna delicija u Hercegovini. Pravi se od otkoštenog, zrelog, ovčijeg mesa, sušenog na dimu i vazduhu.
Ovčija stelja je posebna delicija u Hercegovini. Pravi se od otkoštenog, zrelog, ovčijeg mesa, sušenog na dimu i vazduhu. Ishrana ovaca od kojih se pravi stelja se bazira na karakterističnim travama hercegovačkih pašnjaka i sijenu skupljenom sa prirodnih livada. Ima karakterističan, jak, ukus. Najčešće se servira kao meza uz sir i kajmak. Iznosi se pred goste u specijalnim prilikama kao što su Božić, krsna slava, vjenčanja i druga veselja i proslave.
Jagnjetina na ražnju
Ne možete proći kroz Hercegovinu, a da vas iz nekog restorana pored puta ne dočeka miris mlade jagnjetine koja se okreće na ražnju.
Ne možete proći kroz Hercegovinu, a da vas iz nekog restorana pored puta ne dočeka miris mlade jagnjetine koja se okreće na ražnju. Jagnjetina u Hercegovini je gotovo kultno jelo. Kad vas u Hercegovini domaćin odvede u restoran na jagnjetinu ili još više kad vam kod svoje kuće „okrene“ jagnje na ražnju, znajte da ste mu specijalan gost. Za dobru jagnjetinu koriste se mlada jagnjad do tri, maksimalno četiri mjeseca starosti, od ovce rase pramenka koja je karakteristična za Hercegovinu. U Hercegovini se vjeruje da je najbolja jagnjetina od životinja koje su pasle travu hercegovačkih pašnjaka u kojoj dominira biljka zanovijet.
Japrak
Japrak je jelo koje se sprema na isti način kao i sarma, ali se umjesto kupusa, koriste listovi raštana, biljke koja je karakteristična za Hercegovinu.
Japrak je jelo koje se sprema na isti način kao i sarma, ali se umjesto kupusa, koriste listovi raštana, biljke koja je karakteristična za Hercegovinu. Najbolji japrak se priprema od mješavine goveđeg, svinjskog i ovčijeg mesa umotanih u listove raštana. Japrak je za pripremiti dosta složeno jelo i zbog toga se redovno nalazi na slavskoj, božićnoj i vaskršnjoj trpezi, na svadbenim veseljima ili za doček specijalnih gostiju. Miris japraka sa hercegovačkim sastojcima je nešto što posjetioci dugo pamte.
Podrobac/zatop
Podrobac je jelo koje rijetko možete naći izvan Hercegovine. Čak i u Hercegovini vrlo teško. Ali vrijedi ga potražiti i probati.
Podrobac je jelo koje rijetko možete naći izvan Hercegovine. Čak i u Hercegovini vrlo teško. Ali vrijedi ga potražiti i probati. Pravi se od ovčijih iznutrica koje se kuhaju i sitno isijeku. Zatim se proprže u šerpi i ostave da se ohlade i ujedine. Jelo je vrlo kalorično i nije za osjetljive želuce, ali zato nema boljeg jela za onoga ko radi teške fizičke poslove. Naročito je dobro zimi. Podrobac se može i zapeći u tepsiji preliven sa mućenim jajima. Uz podrobac se može jesti samo domaći hljeb.
03 | Domaća trpeza
Jela koja mirišu na dom
Jednostavna a veoma bogata jela koja su dio svakog hercegovačkog stola.
Cicvara
ema časti, ni dočeka, bez čuvene hercegovačke cicvare na stolu. To jelo se vijekovima sprema u Hercegovini za specijalne prilike i specijalne goste.
Nema časti, ni dočeka, bez čuvene hercegovačke cicvare na stolu. To jelo se vijekovima sprema u Hercegovini za specijalne prilike i specijalne goste. Naročito je neizostavna za Božić, Vaskrs i krsnu slavu. Pravi se od mladog kajmaka i pšeničnog ili kukuruznog brašna koji se kuhaju na tihoj vatri. Po želji se u kuhanu cicvaru može dodati mladog sira „škripavca“. Služi se uglavnom kao glavno jelo, jer je toliko „jako“ da se sa njim teško može kombinovati još nešto. Cicvara poslužena s medom je najveći znak poštovanja i časti koje vam može biti ukazano u Hercegovini.
Prijesnac
Prijesnac je jelo koje se u Hercegovini tradicionalno priprema „brzinski“, najčešće za doručak od jaja, pavlake, sira, brašna i mlijeka koji se pomiješaju i peku izliveni u tepsiju.
Prijesnac je jelo koje se u Hercegovini tradicionalno priprema „brzinski“, najčešće za doručak od jaja, pavlake, sira, brašna i mlijeka koji se pomiješaju i peku izliveni u tepsiju. Obično se jede sa kiselim mlijekom. Uz prijesnac dobro ide i domaća sušena slanina. Spada u svakodnevna jela koja su se u prošlosti nosila koscima na njivu ili se pakovala čobanima u čobansku torbu. Danas će vas poslužiti prijesnacom u svakom hercegovačkom restoranu koji se bazira na tradicionalnoj hercegovačkoj kuhinji.
Uštipci
Uštipci su „brzinski“ pripremljeno jelo, koje se u Hercegovini najčešće jede za doručak.
Uštipci su „brzinski“ pripremljeno jelo, koje se u Hercegovini najčešće jede za doručak. Prave se od umućenih jaja, brašna i mlijeka prženih na vreloj masti ili ulju. Jedu se sa sirom, kajmakom ili slaninom u slanoj varijanti ili sa domaćim džemovima kao slatko jelo. U restoranima se obično služe kao predjelo. U prošlosti su bili pogodni za ponijeti na rad u polje ili spakovati čobanu u torbu. Ovo jednostavno hercegovačko jelo nikad nije bilo zamijenjeno nekim savremenijim receptima, nego je trajno ostalo rado konzumiran dio heregovačke gastronomije.
Pura
Pura je jednostavno jelo hercegovačke kuhinje koje se priprema kuhanjem kukuruznog brašna, najčešće lokalne sorte zvane Stodanac.
Pura je jednostavno jelo hercegovačke kuhinje koje se priprema kuhanjem kukuruznog brašna, najčešće lokalne sorte zvane Stodanac. Služi se preliveno pavlakom ili kiselim mlijekom, a jako je ukusno i sa sirom iz mješine, bilo punomasnim, bilo „torotanom“. Možete ga naći u hercegovačkim restoranima koji svoj meni baziraju na lokalnoj hercegovačkoj gastronomiji ili u gotovo svakom hercegovačkom domu. Pura, za razliku od cicvare, nije smatrana jelom koje se iznosi pred goste, ali u današnje vrijeme, mnogi rado naručuju ovo „starinsko jelo“ da ih „želja mine“ na zavičaj i dane djetinjstva.
Čorba od graha poljaka
Lokalna sorta pasulja koja se uzgaja u Popovom polju je prava delicija niske Hercegovine. Ovaj jedinstveni pasulj u obliku kamenčića se…
Lokalna sorta pasulja koja se uzgaja u Popovom polju je prava delicija niske Hercegovine. Ovaj jedinstveni pasulj u obliku kamenčića se obično priprema kao čorbasto jelo sa malo kuhano sa suhim mesom i slaninom. Za posnih dana se priprema bez mesa. Veoma je ukusno, naročito ako se kuha na veću količinu. Idealno je za pripremiti u prirodi za izletnike ili lovce.
04 | Slatrko iz prirode
Hercegovački med
Tamo gdje sunce najduže grije, a kamen čuva toplinu i noću, raste bilje kakvo ne raste nigdje drugo. Žalfija, vrijesak, majčina dušica, smilje i hiljade divljih cvjetova s hercegovačkih brda i polja daju medu poseban, prepoznatljiv ukus.
Tamo gdje sunce najduže grije, a kamen čuva toplinu i noću, raste bilje kakvo ne raste nigdje drugo. Žalfija, vrijesak, majčina dušica, smilje i hiljade divljih cvjetova s hercegovačkih brda i polja daju medu poseban, prepoznatljiv ukus.
Ljubav prema pčelarstvu Hercegovci nose u genima, pčele čuvaju i njeguju s posebnom pažnjom, a rezultat je med punog ukusa i aroma jedinstvene hercegovačke flore. U Hercegovini se vjeruje da jedna kašika meda odmah po buđenju jača imunitet. Za posebne goste i prilike služi se sa mladim kajmakom tek pokupljenim sa škipa ili cicvarom. Bilo kako da ga degustirate shvatićete zašto je posjeta Hercegovini nepotpuna bez probanja hercegovačkog meda.
Ljubav prema pčelarstvu Hercegovci nose u genima, pčele čuvaju i njeguju s posebnom pažnjom, a rezultat je med punog ukusa i aroma jedinstvene hercegovačke flore. U Hercegovini se vjeruje da jedna kašika meda odmah po buđenju jača imunitet. Za posebne goste i prilike služi se sa mladim kajmakom tek pokupljenim sa škipa ili cicvarom. Bilo kako da ga degustirate shvatićete zašto je posjeta Hercegovini nepotpuna bez probanja hercegovačkog meda.
Nastavite svoje putovanje kroz ukuse
Pogledajte kuda vas vodi Staza ukusa Istočne Hercegovine